Obnova povijesnih građevina
Botanički vrt zaštićen je kao Spomenik parkovne arhitekture te kao dio Kulturnog dobra RH (‘Zelena potkova’), ne samo zbog svojih zbirki (koje su, naravno, najvažnije i zbog kojih je Vrt uopće izgrađen), već i zbog očuvanosti cjelokupnog rasporeda i izgleda Vrta te njegovih povijesnih građevina.
Najstarije i najvažnije povijesne građevine u Vrtu su one građene u godinama utemeljenja Vrta, odnosno koncem 19. stoljeća; vrtlarska kuća (današnja uprava Vrta), uresna sjeverna ograda s glavnim ulazom (portalom), vodomet (vodoskok) s bazenima, izložbeni staklenik i izložbeni paviljon.
Početkom 20. stoljeća izgrađen je javni zahod, a prije Drugog svjetskog rata izrađena je zapadna ograda, zgrada fiziološkog laboratorija (danas zgrada Botaničkog zavoda i Zavoda za mikrobiologiju) te zgrada strojarnice i zdenca Gradskog vodovoda.
Građevine i preinake nastale nakon 40-ih godina prošlog stoljeća nisu zadirale u postojeće objekte, već samo u prostor, zbog potrebe osnivanja novih zbirki. Izvorne građevine nisu sustavno obnavljane zbog nedostatka novca, već su održavane kao funkcionalni objekti. Veće ‘kozmetičko’ uređenje te ulaganja u infrastrukturu dogodila su se u vrijeme Univerzijade u Zagrebu (1987.), odnosno uoči proslave 100-te obljetnice Vrta (1989.).
Zahvaljujući donacijama i sredstvima Grada Zagreba, od 2006. započeli smo s detaljnom restauracijom (obnovom) povijesnih građevina u Vrtu, sukladno strogim pravilima konzervatorske struke. Prioritet imaju najstarije građevine namijenjene posjetiteljima. Obnova je počela uređenjem vodometa (vodoskoka) s bazenima, 2005. godine, a uslijedila je obnova izložbenog paviljona (2006.), glavnog ulaza (portala) 2008. Obnova najvažnije i jedinstvene građevine u Zagrebu i Hrvatskoj – izložbenih staklenika, započela je 2015. Slijedi nastavak obnove staklenika, a u planu su obnove javnog zahoda i izvorne ograde, nakon čega treba urediti strojarnicu sa zdencem te vrtlarsku kuću.
Izvorni nacrt iz građevne dozvole za vrtlarsku kuću, 1891. (danas upravu Vrta)
Portal glavnok ulaza u Vrt, oko 1900.
Izložbeni paviljon u Vrtu 1893.
Vodocrpiliste 1933.
Obnova izložbenog paviljona i portala glavnog ulaza
Ovaj vrlo vrijedan primjer paviljonske arhitekture s kraja 19. stoljeća tijekom proteklih stotinjak godina služio je za prezimljavanje biljaka, jedno vrijeme u njemu su živjeli stanari te je zahvaljujući različitim neprikladnim preinakama i neodgovarajućem održavanju bio u zapuštenom i derutnom stanju.
Grad Zagreb, putem Sveučilišta, darovao je Botaničkom vrtu dio novca potrebnog za rekonstrukciju izložbenog paviljona te su radovi započeli u proljeće 2005. Tijekom 2006. godine Grad Zagreb je donirao dodatna sredstva i za rekonstrukciju uresne drvene obloge paviljona, koja nije bila predviđena prvim projektom. Projekt obnove paviljona izrađen je u suradnji s Gradskim zavodom za zaštitu i obnovu spomenika kulture i prirode, a vodio ga je konzervator-arhitekt dipl. ing. arh. Mladen Perušić, uz pomoć glavnog nadzornog inžinjera, Ive Lovreka.
Uređenje paviljona odvijalo se posve nalik njegovom nekadašnjem izvornom izgledu i namjeni, s naglaskom na uređenje kupole i tornjića na krovu, te na izradu izvorne drvene fasadne obloge. Izložbeni paviljon služi istoj svrsi kao i prije stotinu godina, što je izričito uvjetovano u svim suglasnostima i dozvolama za obnovu.
Za vrijeme obnove paviljona, odvijala se i izgradnja istočne ograde, koja nikada nije bila napravljena, a nova je izgrađena prema sjevernom izvorniku; parapeti (zidovi) su izrađeni od opeke s kapama od rimskog travertina, a elementi ograde sa svim uresima i detaljima kao na izvorniku iz kovanog željeza.
U povodu otvaranja obnovljenog izložbenog paviljona te početka 339. akademske godine, Sveučilište u Zagrebu je 11. rujna 2007. godine u Vrtu priredilo prvu Sveučilišnu vrtnu zabavu, pod pokroviteljstvom gradonačelnika Milana Bandića.
Godinu dana kasnije (2008.), uz donacije Grada i Sveučilišta, obavljeni su konzervatorski radovi na portalu glavnog ulaza u Vrt, nakon čega je uslijedila obnova željeznih vrata s kovanim detaljima, zidanih stupova s kapama od kamena. Sve je obnovljeno prema starim fotografijama s početka 20. stoljeća, a vraćene su i ovalne ploče s natpisima, postavljene na stupove portala te gornje uresno drveno nadgrađe (greda). Stare crno-bijele fotografije nisu mogle pokazati izvornu boju pa je bio iznenađujuć nalaz konzervatorskog vještačenja da je kovani dio ograde izvorno bio svjetlozelene boje bakrenog oksida, što odgovara povijesnom razdoblju u kojemu je Vrt nastao.
Oronuli izložbeni paviljon prije obnove, 2002.
Posve obnovljeni izložbeni paviljon s oplatom od ariševine, 2007.
Detalj stupa od opeke s travertinskom kapom nove zapadne ograde izgrađene prema izvorniku, 2008.
Obnovljeni portal glavnog ulaza u izvornoj boji, 2009.
Obnova izložbenog staklenika
Zasigurno najvrednija građevina u Vrtu je njegov izložbeni staklenik, izgrađen koncem 19. stoljeća za potrebe uzgoja i izlaganja bilja toplih podneblja. Staklenik je bio otvoren javnosti, iako je zbirka do početka 20. stoljeće već bila toliko velika, da su se mnoge biljke iznosile i postavljale na površine oko staklenika i u ostale dijelove Vrta. Staklenik je održavan i popravljan sukladno financijskim mogućnostima, ali postupno degradira njegov vanjski i unutrašnji izgled, posebice u razdobljima Prvog i Drugog svjetskog rata. Funkcionalnost i glavna namjena nikada nisu izgubljene – u njemu je uvijek uzgajana zbirka sukulenata, tropskih i suptropskih biljaka, palmi i fikusa.
Nakon obnove izložbenog paviljona započeli smo s priređivanjem opširne dokumentacije potrebne za početak obnove izložbenog staklenika. Od ‘Analize postojećeg stanja i smjernica obnove’, preko ‘Idejnog rješenja obnove’ do ‘Glavnog’ i ‘Izvedbenog projekta’ i ishođenja svih potrebnih dozvola proteklo je više godina. Zahvaljujući sredstvima Grada Zagreba započeli smo prvu fazu obnove 2014/5., koja je obuhvatila izgradnju plastenika za smještaj zbirki te čišćenje i uređenje dijela podruma uz staklenik, u kojemu će biti smješteni servisni pogoni. Druga faza trajala je od 2016. do 2019., a njome je obnovljena čitava sjeverna zgrada od opeke, uz rekonstrukciju podrumskog prostora. Podrumski prostor u prošlosti je služio za smještaj kotlovnice, a prenamjenom će postati mali moderni laboratorij i banka sjemena te ‘sjenata kuća’ za uzgoj papratnjača. Slijedi najteža i najskuplja faza – izgradnja metalne konstrukcije i ostakljenje te opremanje i uređenje interijera. Nadamo se da će izložbeni staklenik zasjati u starom sjaju i novom ruhu do 140 obljetnice Vrta.
Rekonstrukcija podrumskog prostora uz staklenik
Čišćenje i obnova podruma sjeverne zgrade staklenika (budući laboratorij i banka sjemenki)
Rekonstrukcija sjevernog zida s dimnjacima te čišćenje opeke sjevernog pročelja
