Fotogalerija i arhiv

Naša arhivska građa neiscrpan je izvor zanimljivosti i povijesti. Unutar dnevnika radova, pismohrane, novinskih i znanstvenih članaka zabilježeno je više od 130 godina botaničke struke i hortikulturnog uzgoja. Među najzanimljivijim izvorima svakako su nacrti, crteži i fotografije.

Na ovim stranicama možete pristupiti izabranom fotografskom sadržaju iz naše arhive.  Digitalizirali smo oko 6.000 jedinica koje se odnose na povijesne fotografije do početka 21. stoljeća u sklopu projekta „Očuvanje fotografskog traga Botaničkog vrta PMF-a SuZ“ uz financijsku pomoć Ministarstva kulture i medija RH.

Među najstarijim originalnim fotografijama u našem arhivu fotografije su poznatog praškog fotografa Ivana Standla koji je od 1864. živio i radio u Zagrebu. Standl je bio istaknuti i višestruko nagrađivani umjetnički fotograf koji zbog svojeg rada nosi i titulu „prvog zagrebačkog fotografa“.

Najstarija fotografija u našem arhivu je iz 1895. Ivan Standl je dotičnu fotografiju uslikao na samom rubu južnog Vrtnog jezerca, objektivom okrenutim prema sjeveru Zagreba. Fotografija prikazuje prvu varijantu Vrtnog mostića. Zanimljivo je vizualno osvijestiti činjenicu da je tada Vrt bio na samom rubu grada u nenaseljenom području. Zagreb je u drugoj polovici 19. stoljeća imao samo oko 50.000 stanovnika, a Vrt je planiran kao južni i jedini pejzažni perivoj tadašnjeg Zagreba. Na slici je vidljivo kako Vrt šest godina nakon osnutka nije imao svoju prepoznatljivu secesijsku ogradu iz kovanog željeza, već je bio opasan skromnom drvenom inačicom koja odjeljuje Vrt od tada nepostojeće Mihanovićeve ulice.

Pored najstarije fotografije pouzdanog datuma, Ivan Standl je autor još dvije fotografije s kraja 19. stoljeća u Vrtnom arhivu. Dvije slike najvjerojatnije su slikane iste godine, a prikazuju izložbeni staklenik i susjedno klijalište.

Od početka 20. stoljeća Vrt postaje sve češća atrakcija fotografa i predmet novinarskih članaka.  Od 1920. nadvrtlar Franjo Kušenić počinje se baviti fotografijom i time postaje prvi Vrtni amaterski fotograf. Njegovom zaslugom u Vrtnom arhivu ostao je veliki broj fotografija u sklopu albuma koji obuhvaća materijal od 1900. do 1950. Većina fotografija njegovo je autorsko djelo, dok su autori ostalih fotografija u albumu nepoznati. Album je danas iznimno važan izvor podataka za povijest Vrta, a njegovu rekonstrukciju u digitalnom obliku možete prolistati na sljedećoj poveznici.

Od 1950. počinje veliki naglasak na proširenje Vrtnih zbirki pa iz tog razdoblja arhiv obiluje velikim brojem fotografija biljaka iz Vrta, terena i drugih botaničkih vrtova. Dr. sc. Sala Ungar, prva upraviteljica Vrta, bila je strastveni terenski istraživač i organizirala je mnogobrojne ekskurzije radi pribavljanja biljaka za Vrt. Nadalje, pedesetih godina osniva se i kartoteka (ne-elektronska baza podataka), a od 60ih godina fotografiranje u Vrtu preuzima evidencijsku ulogu prilikom inventura.

Prisutna je značajna količina fotografskog materijala iz 1989. zbog proslave 100. obljetnice Vrta. Zato je bivša upraviteljica Vrta, dr. sc. Ljerka Regula-Bevilacqua organizirala dotični materijal u drugi veliki album i poklonila ga Vrtu 2022., kojeg možete pročitati u digitaliziranom obliku na sljedećoj poveznici.

Početkom 2003. godine u Vrtu počinje korištenje modernih digitalnih fotoaparata te se fotografski arhiv Vrta eksponencijalno povećava. Danas posjedujemo veliku zbirku originalnih fotografija s preko 400.000 jedinica. Većinu našeg recentnog fotoarhiva slikala je naša vanjska suradnica, Mirna Kirin. Od 1994. do danas, gđa Kirin, amaterski fotograf i ljubiteljica biljaka, s puno predanosti i ljubavi svake sezone fotografira naše zbirke kroz razne fenološke faze te organizaciju i provedbu događaja u Vrtu.

Većina digitalizirane građe koja je izrađena u sklopu projekta “Očuvanje fotografskog traga Botaničkog vrta PMF-a SuZ” obuhvaća fotografije biljaka naših zbirki kroz 20. i početak 21. stoljeća.

Botanički vrt i njegove zbirke zaštićeni su spomenik parkovne arhitekture Republike Hrvatske i sastavnica kulturnog dobra Republike Hrvatske. Radi zaštite naših biljaka, u projekt nisu uključene, a time niti javno dostupne fotografije recentne zbirke.