Pročitajte odgovore na pitanja koja posjetitelji najčešće postavljaju

Zašto je Vrt zatvoren zimi?

Vrt je za javnost zatvoren tek nekoliko zimskih mjeseci u godini kad prevladavaju nepovoljni vremenski uvjeti. Tada se stabla u perivoju ‘čiste’ od suharaka, biljke miruju i nisu privlačne, a staze su blatnjave i neuređene – svi vanjski prostori prepušteni su zimskom snu. Prijašnji pokušaji otvaranja Vrta zimi završavali su velikim oštećenjima nasada. U budućnosti, kad obnovimo izložbeni staklenik, zbirke izložene u njima bit će dostupne i zimi tijekom dana. Posljednjih godina, sezonu smo produžili do prosinca, a vrata otvaramo već u ožujku, kako bi posjetitelji mogli uživati u zbirkama proljetnica.

Zašto staklenici nisu otvoreni za javnost?

Zbirka egzotičnih biljaka iz različitih klimatskih područja vrlo se brzo povećavala i već u prvom desetljeću postojanja Vrta ispunila staklenike. Danas se zbog skučenosti prostora staklenicima mogu kretati samo djelatnici koji ih održavaju. Iz tih razloga nastojimo što veći dio zbirke u proljeće iznijeti u perivoj gdje su dostupne posjetiteljima. No, projekt obnove izložbenog staklenika je u tijeku – dajemo sve od sebe da pribavimo novac potreban za cjelovito uređenje koje će omogućiti da posjetitelji opet mogu obilaziti staklenik nakon više od 100 godina!

Zašto se ne smije hodati po zelenim površinama i kamenjarama?

U perivoju Vrta dozvoljeno je kretanje jedino stazama. Na poljima koja staze obrubljuju rastu različite drvenaste, ali i zeljaste biljke koje su dio zbirke (kockavica, šafrani, procjepak, ljubičice).  Čak i ljeti, kad je trava pokošena, u zemlji se nalaze mnogobrojne, nježne lukovice, gomolji i podanci proljetnica. U ovom pravilu ponašanja je i jedna od razlika između botaničkog vrta i običnog parka ili perivoja. Samo neki veliki, gradski botanički vrtovi, s površinama većim od nekoliko desetak hektara, imaju predviđene travnjake na kojima je dozvoljen boravak. Naše kamenjare su također malene, staze su uske, a biljaka je puno i nikada nije bilo predviđeno da se njima mogu kretati posjetitelji. Trenutno se može kretati jedino najnovijom, eumediteranskom kamenjarom, ali i tamo svakodnevno primjećujemo oštećivanje biljaka i krađu, skakanje po ukrasnim kamenim gromadama itd.

Zašto se ulazak u Vrt ne naplaćuje?

Zemljište na kojemu je Vrt izgrađen darovala je Fakultetu u pretprošlom stoljeću uprava grada Zagreba zamolivši da se građanima omogući besplatno razgledavanje Vrta. I danas se držimo tradicije stare 125 godina! No, u budućnosti je moguće da ćemo započeti s naplatom skromne naknade za ulazak, kao sredstva pomoćnog financiranja te za bolju kontrolu broja posjetitelja.

Zašto ne uzgajamo biljke za prodaju?

Botanički vrt je dio znanstvene institucije i u mnogo čemu se razlikuje od nekog rasadnika. Kroz cijelu godinu vrtlari razmnožavaju biljke radi obnavljanja i održavanja zbirke. Višak biljaka povremeno prodajemo. Također uzgajamo i prodajemo neke autohtone endemične biljke, za što jedini u Hrvatskoj imamo licencu nadležnog ministarstva. Takva je npr. naša najpoznatija endemična biljka – velebitska degenija.

Zašto ne prihvaćamo sve biljke koje nam želite pokloniti?

Često nam se javljaju ljudi koji žele pokloniti svoje zelene ljubimce iz raznih razloga (najčešće veličine). Kako se obično radi o sobnim (stakleničkim) biljkama, mi ih ne možemo prihvatiti zbog nedostatka prostora u staklenicima. Iznimku čine rijetke i posebne vrste koje nemamo u zbirci.

Zašto se kornjače ne smiju donositi u jezerce?

Prije dvadesetak godina se u našim prodavaonicama životinja našla i crvenouha kornjača (s crvenim mrljama na glavi). Mnogi su je kupili neznajući da ona nipošto neće ostati duga tek 5-6 centimetara. Proždrljiva kornjača rado se hrani mesom i nepravilna ishrana samo ubrzava njezin rast. Ubrzo je velika kornjača nepodobna za kućne uvjete (i mali terarij). Nažalost, velik se broj ljudi riješio tog ‘problema’ bacajući (bez pitanja i dopuštenja) kornjače u naše jezerce. Broj autohtonih barskih kornjača i zlatnih ribica naglo se smanjio jer su strane pridošlice pojele ikru i mlađ. Treba naglasiti da manje kornjače obično ne prežive jaku zimu.

arrow_upward