Zelena potkova

U samom središtu Zagreba nalazi se niz sedam lijepih trgova s perivojima i parkovima, koji s Botaničkim vrtom PMF-a (na jugu) čine tzv. ZELENU ILI LENUCIJEVU POTKOVU. Taj planirani i urbanistički definirani prostor razvijao se od prve Regulatorne osnove (svojevrsni urbanistički plan) grada Zagreba iz 1865. do 1920-ih. Danas se smatra jednim od najvećih urbanističkih ostvarenja središnje zone u Zagrebu; izvornim gradograditeljskim pothvatom, dovršenim urbanističkim, arhitektonskim i parkovno oblikovanim prostorom, koji je stoga zaštićeno Kulturno dobro Republike Hrvatske. Zaštićeni nisu samo trgovi i perivoji, već i pojedine građevine, poput Hrvatskog narodnog kazališta, Umjetničkog paviljona i našeg Izložbenog staklenika. Predlažemo da nakon posjete Vrtu svakako prošećete i kojim od trgova Zelene potkove;

 

ISTOČNO od Vrta (putem pješačkog mosta na Miramarskoj cesti i malog sportskog parka) proći ćete uz Trg dr. Ante Starčevića i doći do zgrade GLAVNOG ŽELJEZNIČKOG KOLODVORA, izgrađene 1892. u neoklasicističkom stilu. U osi te zgrade prema sjeveru nižu se tri preksrasna trga i perivoja. Prvi je Trg kralja Tomislava s velikim parterom, na čijoj sjevernoj strani stoji predivni UMJETNIČKI PAVILJON . Gradnju su izveli zagrebački graditelji Honigsberg i Deutch pod nadzorom gradskog inženjera M. Lenucija, a svečano je otvorena 15. prosinca 1898. reprezentativnom izložbom ‘Hrvatski salon’.

Slijedi Trg J. J. Strossmayera, na čijpj sjevernoj strani dominira PALAČA HRVATSKE AKADEMIJE ZNANOSTI I UMJETNOSTI . Nacrte palače u neorenesensnom stilu izradili su arkitekti Friedrich von Schmidt i njegov asistent Herman Bollé, a gradnja je započela 1877. Gradnja palače dovršena je 1880., ali je Veliki potres koji je te godine zadesio Zagreb znatno oštetio zgradu i time odgodio njenu primopredaju i službeno otvorenje. Na četvrtu godišnjicu velikog potresa 9. studenog 1884. palača je svečeno predana Upravi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Sjeverno od palača nalazi se jedan od najpoznatijih i najljepših zagrebačkih tgova i perivoja – Trg N. Š. Zrinskoga, popularno zvan Zrinjevac, koji je u svojem današnjem obliku otvoren 1873. Ovim trgom ne dominira neka zgrada, već stara stabla LONDONSKIH ili JAVOROLISNIH PLATANA (Platanus x acerifolia), koje su prvi puta zasađene 1872. Osim platana, prepoznatljive građevine su glazbeni paviljon u središtu trga (dar trgovca Eduarda Pristera iz 1890.) i dvije fontane; tzv. ‘Bolleova gljiva’ nalazi se na sjevernoj strani (ime je šala na račun arhitekta H. Bollea, koji ju je dao izraditi i postaviti) te ‘blizanci’ – dva bazena s vodometima iz 1894. Južni dio perivoj krase biste zaslužnih hrvatskih velikana. Zanimljivo, bista najvećem velikanu po kojemu je trg uopće nazvan, Nikoli Šubiću Zrinskom, postavljena je tek 2017. i to uz palaču HAZU, na susjednom trgu J. J. Strossmayera.

 

U osi izložbenog staklenika nalazi se ZAPADNI ‘krak’ Zelene potkove, a prvi u nizu je Trg Marka Marulića. Na sjevernoj strani trga sa svake strane nalaze se zgrade u kojima su smještene predavaonice, uredi i laboratoriji nekoliko fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, no dominantna je i najvažnija građevina na južnoj strani – HRVATSKI DRŽAVNI ARHIV. Zgrada je dovršena 1913. kao Kraljevska sveučilišna biblioteka i Kraljevski zemaljski arhiv, prema nacrtima prvonagrađenoga natječajnog rada arhitekta Rudolfa Lubynskoga. Riječ je o jednoj od najljepših secesijskih zgrada na širemu geografskom prostoru i jedinstvenome primjerku gesamtkunstwerka u Hrvatskoj.

Sjeverno od Trga Marka Marulića nalazi se Trg Mažuranića, nazvan po trojici književnika iz čuvene obitelji Mažuranić. Zanimljivo je da se na tom mjestu sredinom 19. stoljeća nalazilo prvo umjetno klizalište u Zagrebu. Led je dobivan zamrzavanjem vode iz potoka Tuškanac, koji je tu proticao. Sjeverna strana trga određena je 1883. izgradnjom središnjeg dijela zgrade u hitoricističkom stilu u koju su se smjestili pjevačko društvo ‘KOLO’ i Gimnastičko-patriotsko društvo ‘HRVATSKI SOKOL’ (ostvarenje arhitekta A. Antoleca). Zap. krilo dograđeno je 1895. (arhitekti Helmer i Fellner) kao spremište HNK, a južno 1929. za potrebe športskog društva (arhitekti Freudenreich i Deutsch). Danas se u njoj nalazi Glumačka akademija te prostorije ansambla Lado.
Na zapadnoj strani trga, na br. 14,  nalazi se secesijska palača u kojoj je smješten ETNOGRAFSKI MUZEJ. Palača je pripadala nekadašnjem Trgovačko-obrtnome muzeju, za javnost otvorenom 1904. godine. Zgradu je projektirao Alojz Vjekoslav Bastl. U muzeju možete razgledati bogatu zbirku etnografske pisane građe te predmete materijalne kulture: nošnje, posoblje, kućni inventar, glazbala, obredne predmete i sl.

Posljednji (ili prvi) u nizu na zapadnoj strani Zelene potkove smjestio se Trg Repulike Hrvatske (donedavno Trga Maršala Tita). Sredinom 19. stoljeća to je bio tek močvarni prostor na gradskog periferiji, a širenjem Zagreba počele su se graditi prve zgrade, od kojih spominjemo najvažnije: na sjevernoj strani 1855. podignuta je prva zgrada na budućem trgu (arhitekt je bio Ludwig von Zettl) za potrebe bolnice Milosrdnih sestara, (od 1868. do 1882. u njoj se nalazila tvornica duhana), koju 1882. preuzima je Sveučilište, a danas je u njoj smješten REKTORAT SVEUČILIŠTA U ZAGREBU i Pravni fakultet.

Reprezentativna zgrada Obrtne škole i MUZEJA ZA UMJETNOST I OBRT podignuta je na zapadnoj strani trga 1888. Projekt zgrade, namjenski građene za muzej prvi put u Hrvatskoj, izradio je Herman Bollé. Tu reprezentativna historicistička palaču krasi prpoznatljivo pročelje u duhu njemačke renesanse. Preporučujemo obilazak tog muzeja i njegovih zanimljivih zbirki, kao i prigodnih izložbi koje se redovito postavljaju.

Na istočnoj strani trga valja istaknuti palaču Učiteljski dom, arhitekta Lea Hönigsberga, čijom izgradnjom 1889. novi trg dobiva svoje konačne obrise. Prvi stanari te palače  bili su Učiteljska zadruga, Hrvatski pedagogijsko-književni zbor i središnji odbor Saveza hrvatskih učiteljskih društava, a danas u njoj djeluje HRVATSKI ŠKOLSKI MUZEJ, koji djeluje od davne 1901. godine. HŠM je jedina ustanova u hrvatskoj koja se bavi sustavnim prikupljanjem, proučavanjem i izlaganjem građe iz prošlosti i sadašnjosti hrvatskoga školstva i pedagogije. Među vrijednim eksponatima ističu se akvareli lopoča slavne slikarice Slave pl. Raškaj, koje je koncem 19. stoljeća slikala upravo na jezercima u Vrtu!

Središnja i najljepša građevina na trgu je zgrada HRVATSKOG NARODNOG KAZALIŠTA . Nakon više desetljeća rasprava o potrebi novog kazališta te njegovoj lokaciji, konačna odluka donešena je uoči posjete cara Franje Jospa I. Zagrebu u jesen 1895. U travnju 1894. raspisani su natječaji za izvedbene radove, a poslove su dobile zagrebačke tvrtke i obrtnici. Više od dvjesto radnika započelo je gradnju 22. svibnja 1894. Izgradnja je napredovala prema planu i nakon samo šesnaest mjeseci, 8. listopada 1895,. izdana je uporabna dozvola. Novo kazalište svečano je otvoreno 14. listopada 1895., kad je u dva sata poslijepodne car Franjo Josip I. na stupiću balkona, a pred brojnim građanima iz Zagreba i svih hrvatskih krajeva, simbolično izveo zadnji udarac srebrnim čekićem što ga je za tu prigodu izradio kipar Robert Frangeš Mihanović.    

 

Osim znamenitosti Zelene potkove i spomenutih institucija, svakako preporučujemo posjet obližnjem Tehničkom muzeju ‘Nikola Tesla’  i obilazak zanimljivih zbirki i prigodnih izložbi Hrvatskog prirodoslovnog muzeja na Gornjem gradu.

Znamenitosti Zelene potkove i muzeji u blizini Vrta; 1. Botanički vrt PMF-a, 2. Glavni željeznički kolodvor, 3. Umjetnički paviljon / Trg kralja Tomislava, 4. HAZU / Trg J. J. Strossmayera, 5. Zrinjevac, 6. Hrvatski državni arhiv / Trg Marka Marulića, 7. Etnografski muzej / Trg Mažuranića, 8. Rektorat Sveučilišta, 9. Muzej za umjetnost i obrt, 10. Hrvatski školski muzej, 11. Hrvatsko narodno kazalište / Trg republike Hrvatske, 12. Tehnički muzej ‘Nikola Tesla’, 13. Hrvatski prirodoslovni muzej

arrow_upward