Pročitajte odgovore na pitanja koja posjetitelji najčešće postavljaju

Zašto je Vrt zatvoren zimi?

Vrt je za javnost zatvoren tek nekoliko zimskih mjeseci u godini kad prevladavaju nepovoljni vremenski uvjeti. Tada se stabla u perivoju ‘čiste’ od suharaka, biljke miruju i nisu privlačne, lišće je povremeno ostavljeno na poljima, a staze su blatnjave i neuređene – svi vanjski prostori prepušteni su zimskom snu. Prilika je to i za neke građevinske i zemljane radove s većim strojevima, što je lakše učiniti bez prisutnosti posjetitelja. Također, naši čuvari, koji provode vrtni red, paze na nasade i posjetitelje, vrijedno i bez prekida rade od proljeća i tek nakon zatvaranja sezone mogu koristiti svoje godišnje odmore, što vrijedi i za mnoge vrtlare. Prijašnji pokušaji otvaranja Vrta zimi završavali su velikim oštećenjima nasada pa čak i opasnim situacijama za posjetitelje (npr. pokušaji klizanja na jezercima). U budućnosti, kad obnovimo izložbeni staklenik, zbirke izložene u njima bit će dostupne i zimi tijekom radnog vremena. Posljednjih godina, sezonu smo za lijepa vremena produžili do prosinca, kad listopadna stabla izgube listove, kako bi svi mogli uživati u jesenskim bojama, a vrata otvaramo već u ožujku, zbog cvjetanja proljetnica. Stoga je Vrt za javnost besplatno otvoren devet mjeseci u godini. Treba napomenuti i da su mnogi, puno veći i bogatiji europski vrtovi koji imaju staklenike i naplaćuju ulaz, zatvoreni od studenog do travnja.

Zašto staklenici nisu otvoreni za javnost?

Zbirka egzotičnih biljaka iz različitih klimatskih područja vrlo se brzo povećavala i već u prvom desetljeću postojanja Vrta ispunila staklenike. Danas se zbog skučenosti prostora staklenicima mogu kretati samo djelatnici koji ih održavaju. Iz tih razloga nastojimo što veći dio zbirke u proljeće iznijeti u perivoj gdje su dostupne posjetiteljima. No, projekt obnove izložbenog staklenika je u tijeku – dajemo sve od sebe da pribavimo novac potreban za cjelovito uređenje koje će omogućiti da posjetitelji opet mogu obilaziti staklenik nakon više od 100 godina!

Zašto se ne smije hodati po zelenim površinama i kamenjarama?

U perivoju Vrta dozvoljeno je kretanje jedino stazama. Na poljima koja staze obrubljuju rastu različite drvenaste, ali i zeljaste biljke koje su dio zbirke (kockavica, šafrani, procjepak, ljubičice).  Čak i ljeti, kad je trava pokošena, u zemlji se nalaze mnogobrojne, nježne lukovice, gomolji i podanci proljetnica. U ovom pravilu ponašanja je i jedna od razlika između botaničkog vrta i običnog parka ili perivoja. Samo neki veliki, gradski botanički vrtovi, s površinama većim od nekoliko desetak hektara, imaju predviđene travnjake na kojima je dozvoljen boravak. Naše kamenjare su također malene, staze su uske, a biljaka je puno i nikada nije bilo predviđeno da se njima mogu kretati posjetitelji. Trenutno se može kretati jedino najnovijom, eumediteranskom kamenjarom, ali i tamo svakodnevno primjećujemo oštećivanje biljaka i krađu, skakanje po ukrasnim kamenim gromadama itd.

Zašto će se uvesti naplata ulaznica u Vrt?

Nakon 130 godina besplatnog ulaska posjetitelja u Vrt, uskoro ćemo uvesti naplatu skromnih ulaznica. Razlog tome su mnogi projekti i popravci koje smo započeli posljednjih nekoliko godina, ponajviše rekonstrukcije građevina, infrastrukture, nasada i sl. U najvećem dijelu tu ovisimo o pomoći Grada i donatora, no uz te veće zahvate mnogo je i popratnih troškova, poput nabave strojeva i alata te popravaka ne-posjetiteljskih dijelova Vrta, koji su potrebni za njegovo cjelokupno funkcioniranje. Iako naplatom skromnih ulaznica nećemo zaraditi značajna sredstva, ipak će nam dobro doći da možemo kroz nekoliko godina sakupiti dovoljno za otplatu duga obnove javnog zahoda, početak izgradnje novih sustava navodnjavanja naših nasada itd. Također, naplatom ulaznica Vrt će postati sigurniji, jer će biti posjećivan zbog Vrta samog i zbog njegovih zbirki, a ne zbog nekih drugih interesa. Uz jednokratne ulaznice s redovnom cijenom, uvest ćemo 50% popusta za učenike, studente i umirovljenike, ali i vrlo povoljne sezonske ulaznice po uzoru na Zoološki vrt grada Zagreba.

Zašto ne uzgajamo biljke za prodaju?

Botanički vrt je dio znanstvene institucije i u mnogo čemu se razlikuje od nekog rasadnika. Kroz cijelu godinu vrtlari razmnožavaju biljke radi obnavljanja i održavanja zbirke. Višak biljaka povremeno prodajemo. Također uzgajamo i prodajemo neke autohtone endemične biljke, za što jedini u Hrvatskoj imamo licencu nadležnog ministarstva. Takva je npr. naša najpoznatija endemična biljka – velebitska degenija.

Zašto ne prihvaćamo sve biljke koje nam želite pokloniti?

Često nam se javljaju ljudi koji žele pokloniti svoje zelene ljubimce iz raznih razloga (najčešće veličine). Kako se obično radi o sobnim (stakleničkim) biljkama, mi ih ne možemo prihvatiti zbog nedostatka prostora u staklenicima. Iznimku čine rijetke i posebne vrste koje nemamo u zbirci.

Zašto se kornjače ne smiju donositi u jezerce?

Prije dvadesetak godina se u našim prodavaonicama životinja našla i crvenouha kornjača (s crvenim mrljama na glavi). Mnogi su je kupili neznajući da ona nipošto neće ostati duga tek 5-6 centimetara. Proždrljiva kornjača rado se hrani mesom i nepravilna ishrana samo ubrzava njezin rast. Ubrzo je velika kornjača nepodobna za kućne uvjete (i mali terarij). Nažalost, velik se broj ljudi riješio tog ‘problema’ bacajući (bez pitanja i dopuštenja) kornjače u naše jezerce. Broj autohtonih barskih kornjača i zlatnih ribica naglo se smanjio jer su strane pridošlice pojele ikru i mlađ. Treba naglasiti da manje kornjače obično ne prežive jaku zimu.

Zašto dječja kolica i bicikli nisu isto?

Iako je odgovor na ovo pitanje samorazumljiv, previše često dobivamo komentare (ili se naši čuvari moraju prepirati uživo na Ulazu) u vezi vrtnog reda i pravila ponašanja, tj. da ista nisu dobro istaknuta na info-ploči pri ulazu Vrta. Na ploči se nalazi čitav niz informacija, poput plana Vrta i radnog vremena, a posebno su istaknuta pravila ponašnja, tj. pravila Vrtnog reda, u obliku znakova poželjnih, dopuštenih i zabranjenih radnji. Sve informacije detaljnije su izložene na našim mrežnim stranicama i poželjno ih je proučiti prije posjete. Svojim ulaskom potvrđujete da ste pročitali ta pravila i da ste s njima suglasni – a ukoliko niste, zamolit ćemo vas da ne ulazite! Jednim je znakom istaknuto da je u Vrt zabranjeno uvođenje pasa – što znači da se s psima, ali i ostalim životinjama, ma kako slatke i male bile, na povodcu ili u ruksaku, NE SMIJE ulaziti. Drugi pak znak prikazuje prekrižen bicikl, što znači da je ZABRANJEN ULAZAK biciklima i SVIM SLIČNIM PROMETALIMA, dakle i romobilima, mopedima, koturaljkama itd. Ta se prometala moraju ostaviti (parkirati) na predviđenim stalcima na ulazu, ne smije ih se gurati, niti nositi. Razlog je isti u većini europskih botaničkih vrtova (malenih poput našega i ogromnih poput berlinskog Dahlema): prevelik proj prometala i njihovo odlaganje na stazama, uz nasade i klupe, dovodi do nepotrebnog zakrčenja uskih staza, oštećenja nasada i ometanja ostalih posjetitelja. No, nije sve što ima kotače prometalo, iako se nađe poneki filozof koji o tome voli polemizirati. Kolica za osobe s invaliditetom i dječja kolica smatramo pomagalima, a ne prometalima. Budući da su botanički vrtovi zapravo muzeji na otvorenom, pravila su slična – u muzeje se smije ući dječjim kolicima, ali ne i romobilom ili biciklom! Apsolutno podupiremo ekološku osvještenost naših građana koji su odlučili ne koristiti automobile za dolazak u centar grada. Drago nam je vidjeti ‘parkirane’ bicikle, bicikliće i romobile na ulasku u Vrt i žao nam je što nemamo više prostora za parking. No, Vrt je osnovan koncem 19. stoljeća za potrebe Grada koji je u to vrijeme brojao tek 30-ak tisuća stanovnika. Površina Vrta na žalost nije se mijenjala pa danas imamo veliki nedostatak prostora za naše zbirke i nasade. K tome smo i Spomenik parkovne arhitekture i dio Kulturnog dobra RH, što znači da ne smijemo (niti želimo) prekrajati dijelove Vrta potrebnih za uzgoj biljaka za neke druge namjene poput parkiranja. Stoga podupiremo ideju povećanja broja prikladnih stalaka za vezanje bicikala i drugih prometala duž prometnica uz Vrt ili na ne-zelenim površinama Zelene potkove. I ponovo vas molimo da svoja nemotorizirana prometala ostavite na ulazu Vrta, poštujući trud djelatnika da Vrt održe zelenim, urednim i mirnim mjestom u središtu grada.

arrow_upward Skip to content