DJELATNOSTI Moderni botanički vrtovi su akademska mjesta posvećena istraživanju i očuvanju biljaka. Botanički vrtovi su globalne riznice u vrijeme velikih ekoloških kriza, mjesta posvećena uzgoju, proučavanju i izlaganju dokumentiranih zbirki živih biljaka. PROČITAJ VIŠE UZGOJ Najveći dio svojti koje su izložene javnosti uzgojen je iz sjemenki. Proces uzgoja neke nove svojte je dugotrajan i spor; svake godine sa stotinjak botaničkim vrtova diljem svijeta izmjenjujemo katalog skupljenih sjemenki. PROČITAJ VIŠE EDUKACIJA I ISTRAŽIVANJA Jedna od glavnih zadaća botaničkih vrtova je da budu ‘obrazovališta, učilišta’ (A. Heinz, 1892.). O biljkama i botaničkim vrtovima može se učiti na različitim razinama, a takva je i struktura naših posjetitelja; u Vrt podjednako dolaze amateri i stručnjaci, ljubitelji i slučajni prolaznici. PROČITAJ VIŠE IZLOŽBE, PREDAVANJA I MANIFESTACIJE U nastojanjima da što bolje predočimo djelatnosti Vrta organiziramo izložbe povezane s biljkama. Izložbe priređujemo od 2007., kad je obnovljen izložbeni paviljon, koji je trenutno jedini izložbeni i edukacijski prostor u Vrtu. PROČITAJ VIŠE Vrt svake godine surađuje s brojnim domaćim i stranim institucijama, udrugama i pojedincima. SURADNJA I PROJEKTI Među najvažnijom suradnjom ističemo onu s botaničkim vrtovima diljem Europe i svijeta, putem razmjene biljnog materijala, znanja i iskustava u uzgoju određenih biljaka i sakupljanju uzoraka za znanstvena istraživanja. PROČITAJ VIŠE OBNOVA POVIJESNIH GRAĐEVINA Botanički vrt zaštićen je kao Spomenik parkovne arhitekture. Zahvaljujući donacijama i sredstvima Grada Zagreba, od 2006. započeli smo s detaljnom restauracijom povijesnih građevina u Vrtu, sukladno strogim pravilima konzervatorske struke. PROČITAJ VIŠE

Obnova povijesnih građevina

Botanički vrt zaštićen je kao Spomenik parkovne arhitekture te kao dio Kulturnog dobra RH (‘Zelena potkova’), ne samo zbog svojih zbirki (koje su, naravno, najvažnije i zbog kojih je Vrt uopće izgrađen), već i zbog očuvanosti cjelokupnog rasporeda i izgleda Vrta te njegovih povijesnih građevina.

Najstarije i najvažnije povijesne građevine u Vrtu su one građene u godinama utemeljenja Vrta, odnosno koncem 19. stoljeća; vrtlarska kuća (današnja uprava Vrta), uresna sjeverna ograda s glavnim ulazom (portalom), vodomet (vodoskok) s bazenima, izložbeni staklenik i izložbeni paviljon.
Početkom 20. stoljeća izgrađen je javni zahod, a prije Drugog svjetskog rata izrađena je zapadna ograda, zgrada fiziološkog laboratorija (danas zgrada Botaničkog zavoda i Zavoda za mikrobiologiju) te zgrada strojarnice i zdenca Gradskog vodovoda.

Građevine i preinake nastale nakon 40-ih godina prošlog stoljeća nisu zadirale u postojeće objekte, već samo u prostor, zbog potrebe osnivanja novih zbirki. Izvorne građevine nisu sustavno obnavljane zbog nedostatka novca, već su održavane kao funkcionalni objekti. Veće ‘kozmetičko’ uređenje te ulaganja u infrastrukturu dogodila su se u vrijeme Univerzijade u Zagrebu (1987.), odnosno uoči proslave 100-te obljetnice Vrta (1989.).
Zahvaljujući donacijama i sredstvima Grada Zagreba, od 2006. započeli smo s detaljnom restauracijom (obnovom) povijesnih građevina u Vrtu, sukladno strogim pravilima konzervatorske struke. Prioritet imaju najstarije građevine namijenjene posjetiteljima. Obnova je počela uređenjem vodometa (vodoskoka) s bazenima, 2005. godine, a uslijedila je obnova izložbenog paviljona (2006.), glavnog ulaza (portala) 2008. Obnova najvažnije i jedinstvene građevine u Zagrebu i Hrvatskoj – izložbenih staklenika, započela je 2015. Slijedi nastavak obnove staklenika, a u planu su obnove javnog zahoda i izvorne ograde, nakon čega treba urediti strojarnicu sa zdencem te vrtlarsku kuću.

Obnova izložbenog paviljona i portala glavnog ulaza

Ovaj vrlo vrijedan primjer paviljonske arhitekture s kraja 19. stoljeća tijekom proteklih stotinjak godina služio je za prezimljavanje biljaka, jedno vrijeme u njemu su živjeli stanari te je zahvaljujući  različitim neprikladnim preinakama i neodgovarajućem održavanju bio u zapuštenom i derutnom stanju.
Grad Zagreb, putem Sveučilišta, darovao je Botaničkom vrtu dio novca potrebnog za rekonstrukciju izložbenog paviljona te su radovi započeli u proljeće 2005. Tijekom 2006. godine Grad Zagreb je donirao dodatna sredstva i za rekonstrukciju uresne drvene obloge paviljona, koja nije bila predviđena prvim projektom. Projekt obnove paviljona izrađen je u suradnji s Gradskim zavodom za zaštitu i obnovu spomenika kulture i prirode, a vodio ga je konzervator-arhitekt dipl. ing. arh. Mladen Perušić, uz pomoć glavnog nadzornog inžinjera, Ive Lovreka.
Uređenje paviljona odvijalo se posve nalik njegovom nekadašnjem izvornom izgledu i namjeni, s naglaskom na uređenje kupole i tornjića na krovu, te na izradu izvorne drvene fasadne obloge. Izložbeni paviljon služi istoj svrsi kao i prije stotinu godina, što je izričito uvjetovano u svim suglasnostima i dozvolama za obnovu.
Za vrijeme obnove paviljona, odvijala se i izgradnja istočne ograde, koja nikada nije bila napravljena, a nova je izgrađena prema sjevernom izvorniku; parapeti (zidovi) su izrađeni od opeke s kapama od rimskog travertina, a elementi ograde sa svim uresima i detaljima kao na izvorniku iz kovanog željeza.
U povodu otvaranja obnovljenog izložbenog paviljona te početka 339. akademske godine, Sveučilište u Zagrebu je 11. rujna 2007. godine u Vrtu priredilo prvu Sveučilišnu vrtnu zabavu, pod pokroviteljstvom gradonačelnika Milana Bandića.
Godinu dana kasnije (2008.), uz donacije Grada i Sveučilišta, obavljeni su konzervatorski radovi na portalu glavnog ulaza u Vrt, nakon čega je uslijedila obnova željeznih vrata s kovanim detaljima, zidanih stupova s kapama od kamena. Sve je obnovljeno prema starim fotografijama s početka 20. stoljeća, a vraćene su i ovalne ploče s natpisima, postavljene na stupove portala te gornje uresno drveno nadgrađe (greda). Stare crno-bijele fotografije nisu mogle pokazati izvornu boju pa je bio iznenađujuć nalaz konzervatorskog vještačenja da je kovani dio ograde izvorno bio svjetlozelene boje bakrenog oksida, što odgovara povijesnom razdoblju u kojemu je Vrt nastao.

Obnova izložbenog staklenika

Zasigurno najvrednija građevina u Vrtu je njegov izložbeni staklenik, izgrađen koncem 19. stoljeća za potrebe uzgoja i izlaganja bilja toplih podneblja. Staklenik je bio otvoren javnosti, iako je zbirka do početka 20. stoljeće već bila toliko velika, da su se mnoge biljke iznosile i postavljale na površine oko staklenika i u ostale dijelove Vrta. Staklenik je održavan i popravljan sukladno financijskim mogućnostima, ali postupno degradira njegov vanjski i unutrašnji izgled, posebice u razdobljima Prvog i Drugog svjetskog rata. Funkcionalnost i glavna namjena nikada nisu izgubljene – u njemu je uvijek uzgajana zbirka sukulenata, tropskih i suptropskih biljaka, palmi i fikusa.
Nakon obnove izložbenog paviljona započeli smo s priređivanjem opširne dokumentacije potrebne za početak obnove izložbenog staklenika. Od ‘Analize postojećeg stanja i smjernica obnove’, preko ‘Idejnog rješenja obnove’ do ‘Glavnog’ i ‘Izvedbenog projekta’ i ishođenja svih potrebnih dozvola proteklo je više godina. Zahvaljujući sredstvima Grada Zagreba započeli smo prvu fazu obnove 2014/5., koja je obuhvatila izgradnju plastenika za smještaj zbirki te čišćenje i uređenje dijela podruma uz staklenik, u kojemu će biti smješteni servisni pogoni. Druga faza započela je 2016. i trajat će do kraja 2017., a njome će biti obnovljena čitava sjeverna zgrada od opeke, uz rekonstrukciju podrumskog prostora. Podrumski prostor u prošlosti je služio za smještaj kotlovnice, a prenamjenom će postati mali moderni laboratorij i banka sjemena te ‘sjenata kuća’ za uzgoj papratnjača. Slijedi najteža i najskuplja faza – izgradnja metalne konstrukcije i ostakljenje te opremanje i uređenje interijera. Nadamo se da će izložbeni staklenik zasjati u starom sjaju i novom ruhu do 130 obljetnice Vrta.
Više o stakleniku i njegovoj obnovi pročitajte u izvatku iz dokumenta Analize postojećeg stanja i smjernice obnove izložbenog staklenika Botaničkog vrta PMF-a u Zagrebu, autora projekta, arhitekta-konzervatora dipl. ing. arh. Mladena Perušića:

arrow_upward Skip to content